PC #152, februar 2009.

Da li ste, kad je nestalo gasa i dok ste slušali o problemima u snabdevanju strujom, pomislili na mrežni računar? Zašto bismo PC, nad kojim imamo punu kontrolu, zamenili nečim što zavisi od raspoloživosti servisa?

Ideja o mrežnom računaru pojavi se s vremena na vreme - kada sam pre 12 godina prvi put pisao uvodnik o network PC-ju (PC #19) infrastruktura je (čak i u svetu) bila preslaba za iole komforan rad. Danas čak i kod nas brzina ADSL priključaka dostiže 16 Mbps (doduše, samo za download), a Google Docs koji ovog meseca predstavljamo za mnoge je sasvim zadovoljavajuća office aplikacija. Ipak, ključno pitanje ostaje: zašto bismo uopšte želeli da, umesto na sopstvenom stolu, obradu podataka obavljamo na nekom 10,000 kilometara udaljenom serveru? Da su personalni računari glomazni ili skupi, stvar bi možda i imala logike, ali PC danas tako malo košta... Zapravo, uz sve probleme sa raznim servisima koje doživljavamo iz godine u godinu, poželim da je što više stvari pod kontrolom korisnika. Recimo, zamislite Mr. Fusion Home Energy Reactor iz filma "Povratak u budućnost II" - ubacite u njega malo otpadaka i dobijete mc2 džula, pa vas je baš briga i za struju, i za benzin, i za grejanje. Godina 2015. u koju je Marty u tom filmu putovao više nije tako daleko, a portabl nuklearnog reaktora nema na vidiku; doduše, upravo ovih dana je uspešno testiran prvi leteći automobil, dakle ko zna...

Povratak u sadašnjost... Postoji ipak jak razlog za mrežni računar: podacima možete da pristupite ma gde se nalazili, a zgodna je i mogućnost da ljudi sede u raznim kancelarijama ili na raznim kontinentima i rade na istom dokumentu. Nešto slično funkcioniše i u LAN/WAN mreži, ali se tada često dešava da vaš računar izigrava terminal, ne koristeći gigaherce, gigabajte i poslovni softver koji ste platili. No ako cena nije bila previsoka, to neće biti bitan gubitak, sve dok znate da su podaci bezbedni na vašem disku (redovno pravite backup, zar ne?)

Web servisi će se razvijati kao dodatna usluga, ali će desktop i notebook platforme dominirati i u godinama koje dolaze. Što ne znači da na tim platformama neće biti promena - Windows je nedavno proslavio 25. rođendan, što mnoge navodi na pomisao da mu je vreme za "penziju" - čak je i Intel posle 12 godina poslao neprikosnoveni Pentium u istoriju i zamenio ga (veoma uspešnim) Core čipovima. Izgleda, ipak, da će Windows proslaviti još nekoliko rođendana, a verzija 7 koja je ovih dana stigla do nas obećava da će, u najmanju ruku, biti bolja Vista od Viste. Bacimo zajedno pogled na sledeći Windows, nove laserske štampače i najbolje domaće sajtove i... vidimo se 2. marta!