Pre početka

 

Oktobar 1989. mnogi pamte po prvoj velikoj inflaciji - kurs marke se toliko brzo pomerao da su čak i najveći tradiocionalisti prestajali da izražavaju cene u "starim dinarima". Ipak, možda će poneko zapamtiti oktobar 1989. i po najavi osnivanja Sezama, koja je objavljena u "Računarima 54". Sezam tada nije imao ime, nije bilo jasno koji će softver koristiti, ali su osnovne ideje već bile zaokružene. Uostalom, pročitajte...

1981. smo vas, serijom napisa u "Galaksiji", poveli u svet džepnih računara. 1984. smo vas, specijalnim izdanjem "Računari u vašoj kući", poveli u svet kućnih računara. 1987. smo vas, definitivno usvajajući PC orijentaciju časopisa, poveli u svet personalnih računara. Ove, 1989. godine osnivamo BBS (Bulletin Board System) i tako vas vodimo u čudesni svet računarskih mreža i komunikacija!

BBS (Bulletin Board System) je kompjuterska mreža u malom: pokreće je skroman hardver (obično IBM AT ili 80386 računaru sa hard diskom od 30 ili 60 megabajta i kvalitetnim modemom) na raspolaganju je jedna telefonska linija a akcenat je stavljen na međusobnu komunikaciju članova, konferencije, ponudu i potražnju usluga i tome slično. Za razliku od javnih kompjuterskih mreža koje papreno naplaćuju svoje usluge, pristup BBS-u je obično slobodan dok su usluge besplatne ili se plaća minimalna članarina. BBS našeg časopisa će, ako sve bude teklo po planu, biti "svečano otvoren" 11. novembra 1989. i predstavljaće začetak prve javne kompjuterske mreže namenjene najširem krugu korisnika. Kompletan hardver nalaziće se u redakciji "Računara", koristiće se jedan od naših telefonskih brojeva dok će softver u mnogo čemu biti domaći; verovatno će u bliskoj budućnosti BBS u potpunosti počivati na softveru koji su napisali naši saradnici.

Osim stvari od interesa za Redakciju, BBS će pružati brojne usluge svojim članovima. Najznačajnija je svakako elektronska pošta - u mogućnosti ste da ostavite privatnu poruku bilo kom drugom pretplatniku, da budete obavešteni o tome da li je on i kada primio poruku i da dobijete odgovor. Dodatna mogućnost je ostavljanje poruka pod šifrom - ako imate više saradnika sa kojima želite da "razgovarate" o nečemu, izmislite šifru koja će biti poznata svima i šaljite poruke na tu šifru; svako od vaših saradnika moći će da pročita poruke i odgovori na njih dok će ostalim pretplatnicima pristup vašoj internoj konferenciji biti nemoguć. Kako broj članova BBS-a bude rastao, elektronska pošta će sve više dobijati na značaju i to ne samo kao zamena za pravu poštu (poruka zagarantovano stiže odmah dok pismo može da putuje danima) već i kao zamena za telefonske pozive - zašto da nekog redovnog korisnika BBS-a tražite deset puta telefonom kada mu možete ostaviti poruku koja će svakako biti pročitana u toku dana? Biće obezbeđen i lični upload tj. ostavljanje datoteka (koje, ako se radi o izrazito važnim i poverljivim porukama, možete i kriptografski zaštititi) koje može da pročita samo onaj na koga su adresirane.

Specijalitet svih BBS-ova su konferencije koje ni mi nećemo zanemariti. Za početak nećemo osnivati konferencije koje bi se bavile nekim usko specijalizovanim oblastima primene računara kao što je obrada teksta, baze podatka, stono izdavaštvo ili, recimo, komunikacije - u uslovima umerenog broja članova (što je u prvim danima rada boljka svakog BBS-a), veliki spisak uglavnom praznih konferencija deluje prilično destimulišuće. Zato ćemo otvoriti stalne konferencije za IBM PC, Atari ST i Amigu (eventualno još neki računar), stalnu konferenciju u okviru koje će se diskutovati o časopisu "Računari" i o samom BBS-u kao i opštu konferenciju (zvaće se Forum) u okviru koje će se diskutovati o svemu (računajući tu i nekompjuterske teme) što interesuje članove BBS-a - prilika je da će ove dve konferencije sa tehničke strane biti najmanje korisne ali da će njihovo praćenje biti najinteresantnije. Za razonodu će biti zadužena i zbirka viceva i profesionalnih šala koju će popunjavati sami članovi.

BBS našeg časopisa se neće previše orijentisati na distribuiranje javnog (public domain) softvera i to iz više razloga. Download, pre svega, prilično dugo traje što, u uslovima jedne telefonske linije, predstavlja nezanemarljivo opterećenje. Zbog toga će javni download biti ograničen na programe iz časopise, public domain komunikacione programe pomoću kojih se opšti sa BBS-om i programe (uglavnom u source-u) koji predstavljaju argument u okviru neke od diskusija. Članovi BBS-a će moći da šalju svoje programe ali će oni kratko vreme boraviti u zoni privatnih (tj. nepristupačnih) dok se ne proveri eventualno postojanje virusa - želeli bismo da svaki od članova našeg BBS-a mirno spava posle download-a!

Osim koncepcije i spiska ponuda, uspeh jednog BBS-a zavisi i od korisničnog interfejsa na kome je zasnovan: treba, kao i kod svakog operativnog sistema, pomoći relativno neiskusnom korisniku da obavi posao ali i omogućiti iskusnom programeru da nekom prečicom brže stigne do istog cilja - dobro je poznato da programer ne voli da ga računar tretira kao idiota. Kada se radi o BBS-u, postavljaju se i neki dodatni zahtevi: obzirom da je komunikacija usko grlo kako u domenu vremena tako i u domenu cene, treba smanjiti protok podataka, ograničiti se na ASCII set, izbegavati široke menije i brojne blankove, voditi računa o eventualnim prekidima veze i zaštiti jednog pretplatnika od neznanja ili loše namere nekog drugog... mnogo stvari za razmišljanje! U trenutku kada pišemo ovaj tekst (kraj avgusta) pitanje korisničkog interfejsa našeg BBS-a je u domenu diskusija i eksperimentisanja - treba tek da rešimo da li će biti korišćen neki BBS program koji ćemo prepraviti tako da odgovara našim ukusima ili originalni softver koji ćemo sami pripremiti i docnije dograđivati. Bilo kako bilo, učinićemo sve da upotreba BBS-a bude što jednostavnija, komfornija i sigurnija.

Usluge BBS-a će za početak biti potpuno besplatne (naplaćivaće se jedino oglasi) što znači da će član moći da postane svako ko okrene naš broj, predstavi se i popuni upitnik. Pošto održavanje ovakvog informacionog servisa podosta košta, vrlo je verovatno da će se u budućnosti neke od usluga naplaćivati ali je to tema o kojoj tek treba razmišljati i diskutovati kako na redakcijskim sastancima tako i u Forumu BBS-a odnosno na stranicama "Računara". Za početak - sve je besplatno.

Ako ste, čitajući ovaj tekst, poželeli da što pre pozovete BBS, svakako će vas interesovati satnica događanja. U sledećim "Računarima" ćemo, u vidu mini-umetka, objaviti uputstvo za upotrebu našeg BBS-a i paketa Procomm Plus koji, po našem mišljenju, predstavlja najpogodniji komunikacioni program za IBM PC; sam Procomm Plus Test Drive je shareware program što znači da ćete ga, ako vam nije na raspolaganju, bez probleme učitati sa našeg BBS-a. "Zvanično" otvaranje BBS-a zakazano je za 10. novembar (detaljnija obaveštenja o broju telefona i radnom vremenu (po prilici stvari 16.00-8.00) naći ćete u sledećim "Računarima") ali je vrlo verovatno da ćemo izvestan broj dana pre toga početi sa probnim radom u cilju testiranja hardvera i softvera, lečenja "dečjih bolesti" i tome slično. Obaveštenje o probnom pokretanju BBS-a časopisa "Računari" biće svakako objavljeno posredstvom svih ostalih Bulletin Board sistema u zemlji.

I, za kraj, svesni smo da ni jedan put u budućnost nije ni jednostavan ni jeftin: kada smo počeli da pišemo o igrama na džepnim računarima, mnogi čitaoci "Galaksije" su žalili za starim napisima o matematičkim igrama - nema svako para za džepni računar. Kada smo prešli na kućne računare, bilo je suza za džepnima - ne može svako da kupi Spektrum ili Komodor 64. Kada smo prešli na PC, imali smo pravu revoluciju zahteva da se vratimo manjim mašinama - nema svako para za PC. Kada uz brojne buduće tekstove u "Računarima" bude pisalo "primeri koji ilustruju ... mogu se učititati sa BBS-a pod imenom...", mnogi će reći i napisati na starom, dobrom, papiru: "otkuda meni modem?". Modemi, na svu sreću, nisu skupi - "Računari" vam nude mogućnost da nabavite modeme iz Singapura po cenama koje su znatno niže od nemačkih: nekih 200 DM koliko, sa poštarinom i carinom, košta interni PC modem od 1200 bps nije mala suma ali se u svakom slučaju radi o deliću novca koji ste već izdvojili za PC, Atari ili čak za neki solidno konfigurisani Amstrad ili Komodor. Pozivamo vas, dakle, da nas i ovoga puta sledite - obećavamo vam BBS koji će pružati brojne usluge. A biće i sjajne zabave!

Up Next