Računari 35

TI-59 i njegovi naslednici

Pre nekih sedam godina (januara 1981.) "Galaksija" je predstavila džepne programabilne računare firme Texas Instruments. Pokazalo se da ovakvih računara u našim krajevima ima podosta i da su njihovi vlasnici veoma raspoloženi za saradnju - naš Klub korisnika džepnih računara je ubrzo formirao Biblioteku programa i organizovao razmenu softvera i literature i na neki način predstavljao bazu iz koje je iznikao časopis "Računari". Iako je TI-59 odavno prestao da se proizvodi, firma Texas Instruments se nije povukla sa tržišta džepnih računara - nedavno su predstavljena dva nova modela!

Dejan Ristanović

"Galaksijin" klub korisnika džepnih računara je u srećna vremena aktivno sarađivao sa sličnim stranim klubovima pa su tako remek-dela naših programera nekoliko puta došla na stranice najuglednijih inostranih časopisa koji su se bavili računarom TI-59 - setimo se samo programa Jovana Puzovića koji je računao najveći broj decimala broja PI! Ova se saradnja prekinula početkom 1983. kada je Texas Instruments prestao da proizvodi model 59 - većina klubova je jednostavno stavila katanac na vrata i prestala sa radom - tako je "umrla" belgijska biblioteka TI SOFTware Exchange, nemački klubovi Plewnia i Micac, britanski Rowley Club, elitna grupa Zepra... Najjači klubovi su se, međutim, i dalje držali oslanjajući se na činjenicu da kompjuterski profesionalci širom sveta i dalje koriste svoje "pedeset devetke" i nadu da će Texas Instruments pripremiti neku novu mašinu. Nove mašine su se s vremena na vreme pojavljivale ali ni jedna nije osvajala neko značajnije mesto na tržištu - izgleda da ni sam proizvođač nije verovao u svoje novitete pa nije ulagao prevelika sredstva u reklamu, softver i proširenja.

Neposredni naslednik TI-59 bio je TI-88, programabilni kalkulator koji smo predstavili u "Galaksiji 124" (avgust 1982). Radilo se, da se podsetimo, o mašini sa 416 registara odnosno oko 3 kilobajta memorije koja se, posredstvom vertikalne tastature i LCD ekrana, programira na simboličkom jeziku koji predstavlja nadgradnju TI-59. Svega mesec dana posle promocije, TI-88 je povučen sa tržišta - ovo povlačenje je verovatno izazvano kombinacijom problema sa statičkim elektricitetom i verovanja proizvođača da džepni računari treba da se programiraju na bejziku. Zato je Texas Instruments lansirao CC-40 (ukratko smo ga predstavili u "Galaksiji 137"), računar sa "tročetvrtinskom" tastaturom i LCD ekranom koji se programira na sasvim solidnom bejziku koji operiše sa 14 tačnih cifara čak i pri računanju transcedentalnih funkcija. CC-40 je opremljen memorijom od 6 kilobajta koja se proširuje do 16 K; ostala proširenja obuhvataju RS-232C interfejs i mini-štampač primeren prenosivom računaru.

Iako je CC-40 ostao na tržištu do današnjih dana, Texas Instruments se nije trudio da ga reklamira niti da distribuira programe za njega - oficijelna biblioteke zvana TI Software Exchange je i dalje primala i razmenjivala programe za TI-59 ali nije želela da se bavi bejzikom! Barjak je preuzeo američki časopis TI PPC Notes, čitaocima "Galaksije" dobro poznato glasilo korisnika TI-59. Urednik časopisa TI PPC Notes Palmer Hanson je smatrao da CC-40 predstavlja ključ za opstanak kluba - vlasnici starog TI-59 više nisu mogli da podržavaju ambiciozan časopis koji se ne oslanja na oglašivače. Tako je časopis TI PPC Notes nastavio da izlazi tokom 1985, 1986 i 1987 - nekadašnjih deset brojeva je najpre svedeno na šest a zatim na četiri, izdanja su kasnila po nekoliko meseci (broj koji pokriva januar, februar i mart 1987. je, na primer, izašao tek u oktobru iste godine!) ali kvalitet nije bitno opao: pokazalo se da stari TI-59 i njegov štampač PC-100C kriju još mnogo tajni (sećate li se takozvanih heksadekadnih kodova?), da je CC-40 interesantna mašina čiji matematički modul prevazilazi mnoge slične proizvode drugih firmi, da su članovi kluba i dalje spremni da drugima besplatno ustupe svoja remek-dela, da klub može da pomogne vlasnicima pokvarenih kalkulatora (Texas Instruments je krajem 1986. prestao da servisira model 59)... Nije, nažalost, sve išlo glatko - klub je nameravao da "nasledi" već pomenutu "zvaničnu" softversku biblioteku firme Texas Instruments koja je krajem 1985. prestala da radi - odlučivši da ugasi Profesional Software Exchange (PPX), Texas Instruments je jednostavno bacio na đubrište nekoliko hiljada mahom izvanredno napisanih i solidno dokumentovanih programa za svoj slavni kalkulator! TI PPC klubu je saopšteno da se "vlasnik kopirajta ne protivi slobodnoj distribuciji programa ali da Texas Instruments nema zakonske mogućnosti da dostavi originale trećem licu". U časopisu je potom objavljen spisak PPX programa koje urednik poseduje i koje će rado umnožavati i isporučivati zainteresovanim članovima; spisak se postepeno povećavao ali nikada nije dostigao ni deo originalnog kataloga PPX-a.

Članstvo TI PPC Kluba se, bilo kako bilo, neprekidno osipalo i početkom ove godine dostiglo rekordno niskih 160 pretplatnika (u svojim "zlatnim danima" klub je raspolagao aktivom od preko 2000 članova) koji su, istini za volju, živeli u 14 različitih država među kojima se, verovali ili ne, nalazi i Jugoslavija. Upornost se, naravno, uvek isplati - početkom 1987. Texas Instruments je predstavio svoju novu generaciju džepnih računara koja se sastoji od modela TI-95 i TI-74. Domaća kompjuterska štampa veoma ažurno predstavlja nove personalne računare - par puta se čak događalo da čitaoci "Računara" upoznaju neku novu mašinu pre čitalaca Bajta, PCW-ja ili Chip-a! Nekada je "Galaksija" na sličan način predstavljala nove džepne računare ali su naši izvori očito presušili - naslednici nekada veoma popularnog modela 59 firme Texas Instruments su pomenuti tek u "Računarima 33" tj. praktično godinu dana posle svetske promocije! U međuvremenu smo prikupili nešto više podataka (bolje ikad nego nikad) pa smo u prilici da vam predstavimo...

TI-95...

Vreme sadašnje svakako karakteriše opšte ubeđenje da svi džepni računari treba da se programiraju na bejziku. U tom smislu TI-95 predstavlja pravo iznenađenje - računar se programira na specijalnom simboličkom jeziku koji na neki način predstavlja nadgradnju dijalekta koji je "razumeo" stari TI-59. Prvi pogled nam, međutim, ne otkriva nikakvu sličnost između TI-59 i TI-95: dok je TI-59 imao "vertikalni" dizajn koji računar čini pogodnim za držanje u jednoj ruci, TI-95 je horizontalan, ima bitno veći ekran (31 znak) i mnogo više tastera. Nedostaje mu, međutim, čitač magnetnih kartica - Texas Instruments je zaključio da je precizno štelovanje čitača previše kompleksna operacije pa je magnetni medij zamenio silicijumom: vlasnici TI-95 su u prilici da nabavljaju RAM module kapaciteta 8 kilobajta u koje se slobodno upisuju programi i podaci. Svaki RAM modul je snabdeven baterijom što znači da programe i podatke može da čuva nezavisno od računara - u džepu možete da ponesete desetak modula i, samim tim, stotinak kilobajta podataka koje, po potrebi, možete prepisivati i na obične kasete uz pomoć interfejsa koji, naravno, nije uračunat u osnovnu cenu od 280 dolara! Sam TI-95 ima osam kilobajta memorije što je, kada se uzme u obzir izuzetno kompaktan jezik relativno niskog nivoa, sasvim solidno i dovoljno za većinu primena.

Konstruktori novog računara bili su prilično velikodušni kada su pripremali biblioteku funkcija: uz uobičajene trigonometrijske, logaritamske i eksponencijalne funkcije TI-95 može da računa hiperboličke i inverzne hiperboličke funkcije, da radi sa kompleksim brojevima, da prebrojava permutacije, kombinacije i varijacije, da (egzaktno) rešava jednačine trećeg i četvrtog stepena i pronalazi (približne) nule proizvoljnih funkcija, da faktoriše cele brojeve, da radi sa binarnim, dekadnim i heksadekadnim konstantama i, uopšte, obavlja sve poslove neophodne inženjeru ili programeru. Komunikacija sa korisnikom se zasniva na menijima i potpomognuta je alfanumeričkim ekranom i tastaturom koja po potrebi može da se pretvori u standardni QWERTY.

Bolji poznavaoci TI-59 verovatno nisu propustili priliku da nabave američku patentnu prijavu koja se odnosi na ovaj kalkulator - patent je, u slobodnom prevodu, nazvan "Računar sa odvojivim unapred programiranim modulima". TI-59 je, dakle, bio prvi džepni računar u koji su se ugrađivali moduli sa aplikativnim programima - svaki kupac je dobijao takozvani Master Library modul sa 25 programa koji se bave linearnom algebrom, kalendarom, intresnim računom, metričkim konverzijama i sličnim stvarčicama a zatim je bio u prilici da nabavlja druge module prilagođene specijalnim primenama kao što je statistika, matematika, astronomija, hemija, merništvo i, naravno, igre. Nešto slično nudi i TI-95: računar možete da dopunite 32-kilobajtnim ROM modulom u koji su upisani programi potrebni određenoj klasi profesionalaca. Na tržištu su trenutno moduli koji se bave matematikom, statistikom i hemijom.

Opis TI-95 (privremeno) završavamo tabelom u kojoj smo uporedili njegove karakteristike sa karakteristikama starog TI-59 - dobra prilika da vidimo koliko je računarska tehnologija napredovala u toku ovih deset godina!

... i TI-74

Ako TI-95 predstavlja naslednika TI-59, TI-74 je verovatno naslednik CC-40: radi se o računaru koji se programira na bejziku - implementirana je relativno kompletna verijanta ANSI bejzika dopunjena velikim brojem funkcija koje su neophodne inženjerima. TI-74 ima 8 ili 16 kilobajta memorije, "dvotrećinsku" QWERTY tastaturu, 31-kolonski LCD ekran i, što je naročito interesantno, kalkulatorski mod. Ovaj mod treba da vas spase od neprekidnog kucanja bejzik komande PRINT - konstruktori TI-74 su smatrali da korisnik prenosivog računara često treba nešto na brzinu da izračuna. Kalkulatorski mod nudi rad sa brojevima iz raspona (10-127, 10+127) i to sa 13 tačnih cifara i primenu nekih 70 funkcija koje smo nabrojali opisujući TI-95.

Poput TI-95, TI-74 obezbeđuje priključivanje ROM modula od 32 kilobajta u koji je ugrađena grupa aplikativnig programa; trenutno možete da kupite matematički, statistički, hemijski ili finansijski ROM kao i modul koji pomaže pri upoznavanju sa programskim jezikom paskalom. Konstruktori TI-74 su se, jasno, pobrinuli i za kupce koji će sami pisati programe - osnovni medij masovne memorije je standardni kasetofon sa kojim komunicirate posredstvom (opcionog) CI-7 interfejsa a standardna izlazna jedinica 24-kolonski termalni štampač PC-324. Osnovni model TI-74 košta 230 dolara.

Za ambiciozne korisnike

Texas Instruments je očito zaintresovan za komercijalni uspeh svojih novih modela - firma je odlučila da osnuje specijalni časopis koji će besplatno dobijati svi vlasnici novih računara a najavljeno je i "oživljavanje" PPX-a koji bi se bavio isključivo razmenom i prodajom programa za TI-95 i TI-74. Deo ovih obećanja je materijalizovan kroz prvi broj časopisa Programmable Calculator News koji je objavljen u novembru 1987. - časopis ima svega osam strana i očito se ugleda na sličnu Hewlett-Packard-ovu publikaciju koja se zvala Key Notes. Ukoliko vas novi džepni računari izuzetno zanimaju, možete da pišete na adresu Programmable Calculator News, P.O. Box 53, Lubbock, TX 79408, USA - verujemo da se od vas neće zahtevati nikakva pretplata!

Daleko više informacija može da pruži časopis TI PPC Notes koji se, rekosmo, uglavnom bavi računarima firme Texas Instruments koji ne rade na bejziku. Adresa kluba je TI PPC Club, P.O. Box 1421, Largo, FL 34649, USA a godišnja pretplata na časopis (podrazumeva se avionska isporuka) 20 dolara. Verujemo da će sledeći brojevi časopisa TI PPC Notes biti izuzetno interesantne za hakere koji vole da se bave "nepostojećim" instrukcijama i pristupaju registrima koje je proizvođač računara "prikrio" i rezervisao za specijalne operacije - TI-95 će očito biti izuzetan računar za "sintetičke programere". Redovne čitaoce "Galaksije" i "Računara" verovatno neće iznenaditi ime Holanđanina Roberta Prinsa, hakera koji je ovo programiranja izveo iz domena tajne - radi se, pre svega, o programeru čije su majstorije bile bestseleri naše Biblioteke programa a zatim o auto-stoperu koji je više puta preputovao Jugoslaviju koju će svakako pamtiti po mnogim prijatnim događajima, jednom gipsu koji je "zaradio" 13 juna 1987. u blizini Velike Plane i jednoj privlačnoj zubarki koja mu je tada pritekla u pomoć. Robert Prins i njegova programerska otkrića su, međutim, tema koja bi mogla da nađe mesto u nekom od sledećih brojeva "Računara"!

                           TI-59 (1977. godina) TI-95 (1987. godina)

ROM                        6 K * 13 bita        36 K * 8 bita
ROM modul                  5 K                  32 K
RAM                        1 K                  8 K
Max. programskih koraka    960                  7200
Max. registara             100                  900
Masovna memorija           Magnetna kartica     RAM modul,
                           480 progr. koraka    6200 progr. koraka
Ekran                      LED (7 segmenata)    5*7 LCD
Znakova u redu             12                   31
Indikatora                 0                    17
Tastera                    45                   65
Raspored                   vertikalni           horizontalni QWERTY
Funkcija                   preko 100            preko 200
Programskih kodova         100                  251
Znakova na štampaču        64                   95
Brzinski test              38.5 sekundi         8.0 sekundi
Trajanje baterija          5 sati               100 sati
Integrisana kola           9 PMOS (4-bitni)     5 CMOS (8-bitni)
                           1*TMC0501 CPU        1*TMS70C46 CPU
                           4*240 byte  RAM      1*8  Kbyte RAM
                           2*2.5 Kword ROM      1*32 Kbyte ROM
                           1*1   Kword ROM
                           1*kontroler kartica  2*displej kontroler