Računari 90

Istorijska Pitalica

Novogodišnja Pitalica bila je relativno laka ali i zanimljiva, naročito onima koji se zanimaju za srednjevekovnu evropsku istoriju... ili imaju pristup odgovarajućim bankama podataka!

Dejan Ristanović

Podsetimo se, pre svega, problema koji nas je odveo u neku od godina Prvog svetskog rada kada su italijanski arheolozi pronašli staru helebardu (vrsta koplja) i uspeli da utvrde njeno poreklo - pripadala je jednom poznatom vojskovođi koji ju je držao u rukama sve do pogibije. Pokazalo se da množenjem dužine helebarde izražene u stopama, polovine starosti njenog davnog vlasnika, broja dana u mesecu kada je koplje pronađeno i četvrtine broja godina koje su protekle između pogibije vojskovođe i pronalaska helebarde nastaje broj 225533. Trebalo je reći kako se zove vojskovođa i kada je poginuo; još jedan "Švejkovski" zadatak koji može da se reši!

Prosti činioci broja 225533 su 7, 11, 29 i 101. Ne postoje meseci sa 7, 11 ili više od 40 dana što znači da je mesec u kome je koplje pronađeno februar i da je godina bila prestupna. Jedina prestupna godina u toku Prvog svetskog rata je 1916. Pošto za vojskovođe niko ne uzima ljude stare 14 (2*7) ili 202 (2*101) godine, tajanstveni vojskovođa je živeo 22 godine dok je dužina njegove helebarde bila 7 stopa. Ostao je broj 101 koji može da predstavlja samo četvrtinu broja godina koje su protekle između pogibije vojskovođe i pronalaska helebarde. Vojskovođa je, dakle, poginuo 404 godine pre pronalaska koplja tj. 1512. godine.

Ostalo je još da se prelista neki istorijski udžbenik u kome piše da je 11. aprila 1512. godine u Raveni poginuo dvadeset dvogodišnji francuski vojskovođa Gaston de Foix, vojvoda od Nemura (Nemours). Radi opšteg obrazovanja čitalaca "Računara", reći ćemo da je Gaston de Foa početkom 1512. godine postao glavnokomandujući francuske vojske uglavnom zahvaljujući svom visokom poreklu - bio je sestrić vladajućeg kralja Luja XII. Bila su to uzbudljiva vremena (i mi se sve češće sećamo one kletve "Dabogda živeo u uzbudljivo vreme") - Papa Julije II, nameravajući da ponizi Mletačku republiku, prišao je ligi u Kambreu, u koju su stupili Francuska i Aragon. Venecijanci, potučeni kod Anjadela (1508) napuštaju širok pojas svojih poslednjih osvajanja, posle čega im Julije II daje oproštaj i uvlači ih u Svetu ligu koja treba da oslobodi čitavu Italiju iz francuskih ruku. Francuska odgovara na ovo "verolomstvo" snažnim vojnim udarom na čijem je čelu 22-godišnji Gaston de Foa koji se odmah istakao uspešnim i brzim izvođenjem operacija tako da su ga nazvali "Gromom Italije" (Foudre d'Italie). Zauzeo je Bolonju 5. februara, dva dana kasnije je bio pred Brešom koji je zauzeo potukavši u međuvremenu mletačku deblokadnu vojsku kod Isole della Scala. 11. aprila je kod Ravene potukao Špansko-Italijansku vojsku kojom je komandovao Pedro Navara (Pedro de Navarro, 1446-1528) ali je na samom kraju bitke i sam izgubio život, kao poslednji muški potomak svoje porodice. Ova bitka je značajna po tome što je njen ishod odlučila, po prvi put primenjena, artiljerijska priprema i podrška... a možda i po tome što je, kažu, njene hronike iskoristio Aleksandar Dima da bi, u romanu "Vikont de Braželon" (poslednjem delu sage "Tri musketara") opisao d'Artanjanovu pogibiju.

Smrt vojvode od Nemura bila je veliki udarac za francusku vojnu kampanju u milanskom vojvodstvu, ali su stvari i docnije išle njima u korist. Venecija će, iz straha od papske moći, ponovo preći na stranu francuskog kralja pa će naslednik Luja XII, Fransoa I, 1515. godine pobediti kod Marinjana i diktirati Švajcarcima "večiti mir", a nasledniku Julija II, Lavu X, konkordat (1516). Ishod je, sve u svemu, po Italijane bio porazan pošto su Francuzima prepustili kontrolu dobrog dela severne Italije (Milano i Đenova), a Špancima čitavu južnu Italiju...

Ovde ne objavljujemo program koji bi pomogao u rešavanju ove Pitalice pošto se ona najlakše i najbrže rešava "na ruke". Pošto smo, ipak, kompjuterski časopis, da navedemo i jedan kompjuterski kuriozitet - ako uspostavite vezu sa poznatom bankom podataka Dialog i napravite upit na osnovu poznatih elemena (vojskovođa, poginuo 1512, Italija) dobićete prethodno izložene podatke u roku od svega 15 sekundi. Prema tom pretraživanju, nema drugog vojskovođe koji je poginuo u datom periodu i koji je u trenutku pogibije imao 22 ili 58 godina. Ova "sigurnost" se, na žalost, nešto i plaća - Dialog će vam po završetku pretraživanja ispostaviti račun na oko 72 dolara. Ne kaže se tek tako da se do informacija sve lakše dolazi ali da su one sve skuplje i skuplje...

U predviđenom roku smo primili 84 tačna rešenja i svega tri pogrešna. Ipak, samo je 11 čitalaca odgovorilo i na pitanje o imenu francuskog vojskovođe - ovi kuponi su učestvovali u izvlačenju sve tri nagrade dok su preostali učestvovali "samo" u izvlačenju druge i treće. 400,000 dinara dobio je Zlatko Potočnik iz Beograda, 300,000 Đorđe Lavadinović iz Beograda a 200,000 dinara Nenad Čuturić iz Čačka. Čestitke zaslužuju i svi koji su poslali potpuna rešenja: Biljana Srdanov, Igor Ikodinović, Miodrag Martinić, Predrag Matović, Stojan Miloradović, Miloš Prvulović, Ljubiša Simeonović i Dejan Stanojević.

Rezultati godišnjeg takmičenja

Došlo je vreme i za rezultate upravo završenog (šestog po redu) godišnjeg takmičenja rešavača Pitalica. U toku 1992. objavili smo 10 nagradnih zadataka i primili 642 tačna rešenja koja su poslala 302 rešavača - odziv je, na žalost, nešto manji nego prethodne godine što objašnjavamo pre svega smanjenjem tržišta kome se "Računari" obraćaju: ranije smo primali i veliki broj rešenja iz drugih republika. No, taj ponešto smanjeni odziv niukoliko ne umanjuje vrednost brojnih priloga koje je ova rubrika primila, pa koristimo priliku da čestitamo svim učesnicima takmičenja na pokazanom znanju i dobrim idejama koje su ugradili u svoja rešenja i programe.

Najviše interesovanja izazvao je "Žil Vernov problem" iz "Računara 86" a među "uspešne" zadatke svakako ubrajamo i problem sedmih stepena iz "Računara 87" kao i računanje 19921992 iz "Računara 79". Najtvrđi orasi su bili "Marsovski problem" iz "Računara 83" i "celobrojni trougao" iz "Računara 84" - pogled na liste nagrađenih pokazuje da su baš ova dva problema, a posebno "Marsovski", odlučila o konačnom redosledu na našoj rang listi. Ta lista je formirana na osnovu standardnih kriterijuma po kojima svako korektno rešenje donosi jedan poen uz dva dodatna poena za osvojenu prvu i jedan dodatni poen za drugu nagradu. Pri jednakom broju poena više mesto pripada onome ko je osvojio više prvih nagrada (plus u tabeli). I pored tih detaljnih pravila, 8 i 11 mesto ove godine dele po dva rešavača, a rang lista izgleda ovako:

1. Biljana Srdanov, Žagubica - 12+ poena
2. Miloš Prvulović, Beograd - 11 poena
3. Boško Koprivica, Sremčica - 10 poena
4. Bratislav Veljković, Paraćin - 8+ poena
5. Jozef Kratica, Beograd - 8+ poena
6. Miodrag Martinić, Aleksandrovac - 7++ poena
7. Petar Marjanović, Zemun - 7+ poena
8- 9. Đorđe Ljubičić, Beograd - 7 poena
8- 9. Branko Obradović, Novi Beograd - 7 poena
10. Nenad Orlović, Novi Sad - 6+ poena
11-12. Stojan Miloradović, Beograd - 6 poena
11-12. Slavko Kukrika, Ljubljana - 6 poena

Ove godine, po prvi put u istoriji Pitalica, imamo pobednicu godišnjeg takmičenja - to je Biljana Srdanov iz Žagubice kojoj će pripasti naša godišnja nagrada. Gospođica Srdanov je uspešno rešina 9 od 10 prošlogodišnjih Pitalica i osvojila jednu prvu, jednu drugu i jednu treću nagradu (u aprilu, septembru i julu). Posebno pamtimo njenu generalizaciju rešenja 80. Pitalice kada je uspela da locira sva a ne samo jedno traženo rešenje problema. Puno sreće sa sledećim nagradnim zadacima!

Drugo mesto zauzeo je Miloš Prvulović iz Beograda koji je takođe rešio 9 od 10 Pitalica i osvojio dve druge nagrade (u maju i septembru). Rešenja gospodina Prvulovića uvek su se zasnivala na dobro optimizovanim programima koji su često objavljivani u ovoj rubrici, čak i u slučajevima kada mu Fortuna nije dodeljivala nagradu.

Na trećem mestu je Boško Koprivica iz Sremčice koji se već treći put nalazi u samom vrhu naše godišnje liste - prošle godine je bio drugi a pretprošle delio deveto mesto. I gospodin Kopirivica je tačno rešio 9 Pitalica i osvojio jednu drugu i jednu treću nagradu (mart i septembar). Hoće li 1993. godina doneti i onu "tačku na i" koje bi učinilo da se Boško Koprivica nađe na čelu liste?

Naše čestitke pripadaju i svima ostalima sa liste "deset naj" a naravno i onima koji su, sticajem okolnosti, ostali "ispod crte". Ovo je i dobra prilika da se podsetimo na pobednike naših prethodnih takmičenja - 1991 i 1990. je pobedio Slavko Kukrika iz Ljubljane, 1989. je prvo mesto osvojio Jadran Krašovec iz Kozine, 1988. godine Milomir Aleksić iz Novog Beograda dok je prvi pobednik našeg godišnjeg takmičenja, 1987. godine, bio Milan Grbić. Svima onima koji već godinama sa velikim uspehom rešavaju naše nagradne zadatke, kao i onima koji će ovoga meseca po prvi put okušavati svoje znanje, veštinu i kompjuter, želimo mnogo uspeha i potrebnu količinu "sportske sreće" u 1993. godini!

U znaku broja 1993

"Trošimo" već treći mesec ove godine a nismo objavili ni jedan zadatak koji se njom bavi. Da pokušamo ovako - pronađite najmanji prirodan broj N čiji se faktorijel završava sa tačno 1993 nule. Faktorijel je, za one koji ne znaju, proizvod svih prirodnih brojeva od 1 do N, dakle 1*2*3*...*N.

Obrazložena rešenja Pitalice, zajedno sa programima koje ste napisali, pošaljite na uobičajenu adresu: "Računari" (za Dejanove pitalice), Bulevar vojvode Mišića 17, Beograd tako da pristignu pre 25. marta 1993. Sva pisma sa korektnim rešenjima konkurišu za novčane nagrade od 400,000, 300,000 i 200,000 dinara dok će kuponi (ili njihove fotokopije) na koje je upisan identifikacioni broj učestvovati u godišnjem takmičenju rešavača Pitalica. Osim običnom, rešenje ove Pitalice možete da pošaljete i elektronskom poštom posredstvom Sezama - koristite menije REDAKCIJA, PITALICE, REŠENJE ili, iz komandnog moda, pošaljite ličnu poruku korisniku pitalice (mail write pitalice).